Vinske ceste Zlatne doline skrivaju i caričinu tajnu

Lijepa naša Hrvatska poznata je po dugoj tradiciji proizvodnje vina, ali jedan od najvećih dragulja hrvatske vinske scene nalazi se u Požeško-slavonskoj županiji. Upravo se u Požeško-slavonskoj županiji, u Gradu Kutjevu, nalazi simbol hrvatske vinske kulture – najstariji vinski podrum u ovom dijelu Europe u kojem je proizvodnja vina počela davne 1232. godine i nije prestala do danas. Vinogorje Kutjevo danas je sinonim za kvalitetna i vrhunska vina, a za tradiciju koja seže u daleko 13. stoljeće zaslužni su fratri – Redovnici Cisterciti (“bijeli fratri”) koji su 1232. godine osnovali opatiju Honesta de Gotho i započeli s uzgojem vinove loze te proizvodnjom vina. Na tom se mjestu danas nalazi i čuveni kutjevački podrum, najstariji vinski podrum u Hrvatskoj i JI Europi iz 1232. godine koji krije legendu o tajnim strastvenim vezama baruna Trenka i carice Marije Terezije.

Prema kutjevačkim legendama, upravo u kutjevačkom podrumu dvorca u centru Kutjeva, oni su 1741. godine sedam dana proveli uživajući u ljubavnoj moći kutjevačkog vina. No, Vinska cesta vinogorja Kutjevo tek je jedna od tri poznate vinske ceste Zlatne doline, uz Vinsku cestu vinogorja Požega-Pleternica i Vinsku cestu vinogorja Pakrac. Putujući i istražujući njihove bogate vinograde otkrit ćete 30-ak vinarija i 60-ak turističko-ugostiteljskih objekata u kojima možete kušati brojne tradicionalne i moderne slavonske specijalitete – od običnog kruha s mašću i paprikom, da vidite kako su nekad težaci u slavonskim vinogradima jeli, domaćeg kulena, slanine i čvaraka pa do požeškog vinogradarskog čevapa, cicvare, odreska barun Trenk ili podolca ispod peke. Upustite se u avanturu istraživanja i dopustite da vas vinske ceste Zlatne Slavonije povedu u svom smjeru jer ćete naići na prepoznatljivu kvalitetu slavonskih vinograda pretočenu u boce, potpisane imenima poznatih slavonskih vinarija, od kojih neki nastavljaju tradiciju nekoliko obiteljskih generacija, a neki inovativno ispisuju nove vinske retke.

Najstariji vinski podrum u Hrvatskoj i JI Europi iz 1232. godine krije legendu o tajnim strastvenim vezama baruna Trenka i carice Marije Terezije

Na popisu poznatih vinarija Zlatne Slavonije su Adžić, Agrofort, Baronica, Bartolović, Bodegrajac, Čamak, Ćasić, Đurina, Enjingi, Galić, Hora, Jakobović, Jogun, Josipović, Kapetanović, Kaptol, Krauthaker, Lukačević, Kutjevo d.d., Markota, Mihalj, Mijatović, Mitrović, Pavić, Perak, Perić, Pavlović, Romić, Soldo, Sontaki, Svitok, Šag, Škoro, Špoljarić, Tandara, Tepeš, Vasilj, Vojak, Zorić, Zrinščak pa čak i Veleučilište u Požegi koje također proizvodi svoje vino.

Najpoznatije vino ovog područja jest Graševina koja nastaje od istoimene sorte grožđa, a posebno joj gode položaji na obroncima Zlatne doline. Njoj u čast svake godine u Kutjevu se održava Festival graševine, a u istom gradu čak i glavni trg nosi naziv Trg graševine. Osim graševine možete uživati i u brojnim drugim sortama, ali i u sve popularnijim pjenušcima. Prošećite vinogradima i slavonskim dvorištima gdje će vas dočekati domaćini široke slavonske duše koji neće dopustiti da ostanete ni gladni ni žedni.