Graševina kroz oči sommeliera

Graševina, često nazivana i Welshriesling u nekim dijelovima Europe, duboko je ukorijenjena u kontinentalnoj Hrvatskoj. Smatra se da je to njen izvorni dom, a mnogi vinski stručnjaci, uključujući priznatu vinsku autorici Jancis Robinson, ističu graševinu kao ključnu sortu i odabiru hrvatski naziv kao primarni, dok sve ostale nazive ističu kao sinonime.

Važno je napomenuti da graševina na hrvatskom jeziku nema nikakve veze s rieslingom ili rizlingom, kako je slučaj u nekim drugim zemljama. Točnije, u Italiji je poznata kao riesling italico, u Sloveniji kao laški rizling, u Mađarskoj kao olaszrizling, u Austriji kao welschriesling, u Češkoj i Slovačkoj kao rizling vlašsky. U Hrvatskoj, naziv graševina dao je Bogoslav Šulek, hrvatski jezikoslovac i preporoditelj.

Graševina se ističe svojom raznovrsnošću, a Požeško-slavonska županija je domaćin nekoliko vinogorja, uključujući Vinogorje Kutjevo, Vinogorje Požega-Pleternica i Vinogorje Pakrac. Ova regija je postala jedna od najatraktivnijih vinskih destinacija u Hrvatskoj, gdje graševina proizvodi vrhunska vina, uključujući pjenušce i predikate.

Graševina je iznimno svestrana sorta vina. „Od finih laganih i pitkih sortno prepoznatljivih pjenušaca, sjajnih za aperitiv, pa do pouzdanih odležanih vina, čvrstih tijela i dobre kiseline koji će se savršeno sljubiti s jelima od crne svinje te slatkih trenutaka uz izvrsne predikate, graševina je iznimno versatilna sorta i vino za sva jela“, kako ističe poznati hrvatski sommelier Darko Lugarić.

Sommelier Mario Meštrović dodaje „Međunarodna ocjenjivanja i konferencije o sorti graševina, uvjerila su me da ta sorta daje najbolje rezultate upravo u Vallis Aurei, našoj, slavonskoj dolini. Kvaliteta je stasala u visoku međunarodnu, a stilovi vina koje graševina daje su pjenušci, što aperitivni, što pjenušci koji mogu čak pratiti kompatibilna predjela, zatim mlada, svježa, voćno-cvjetna graševina, slijede graševine bogate tijelom, okusom, intenzitetom i trajnosti okusa. Macerirana vina od graševine izvrsno prate pečenja od crne slavonske svinje te sva masna svinjska pečenja. Ne izostaje kategorija slasti, predikatna vina u svih pet kategorija koja izvrsno prate zrele, slane sireve intenzivnih aroma te trajnih okusa kao i mnoštvo slastica i deserata. Naša graševina je postala veliko i važno vino zahvaljujući vinarima koji neprestano unapređuju svoja znanja, iskustva i tehnologiju“

„Svaka graševina ovisno o poziciji s koje dolazi i stilistici u podrumu nudi neku drugu nijansu, no sve su one zadržale jedinstvenu prepoznatljivu sortnu aromu. Riječ je o iznimnim vinima, harmoničnim, punim, slasnim, pravi ih je užitak piti, a položaji s kojih dolaze od Vetova, Hrnjevca, Venja, Mitrovca, do Mačovog brda i Vinkomira slobodno se mogu nazvati slavonskim grand cru položajima“ ističe sommelierka Jelena Šimić Valentić.

Postavke pristupačnosti