Povijesna baština
Dvorac Kutjevo zaštićeni je spomenik graditeljske baštine te pripada najljepšim spomenicima bogate kulturne baštine ovog dijela Slavonije i Hrvatske.
Na južnim padinama Papuka podignut je tijekom srednjega vijeka sustav nadzora i obrane koji se očitovao kroz izgradnju vojnih kaštela. Jedan od njih je i Velički stari grad. Ova utvrda nalazi se sjeverno od crkve sv. Augustina na južnom rubu brda Lapjak, na visini od 452 m nadmorske visine te je posjet njenim ostatcima pravi mali avanturistički poduhvat, no napor koji utrošite prilikom uzdizanja do nje postane zanemariv pri pogledu na Zlatnu dolinu koja se prostire u podnožju.
Središtem naselja Kaptol, svega 12 kilometara udaljenoga od Požege, dominira kasnogotičko-renesansna utvrda, oko koje se još uvijek naziru konture obrambenoga kanala nekada ispunjenog vodom obližnjega potoka Bistre. Kaštel je to nepravilnog šesterokutnog oblika kojega čine okrugle kule i polukule.
Stari grad Pakrac odnosno njegovi današnji ostaci nalaze se u samom središtu grada na prostoru na kojem su smješteni objekti grada, pošte i policije.
Na sjevernim obroncima Požeške gore nedaleko naselja Brestovaca nalaze se ostatci srednjovjekovne kule na kojoj još stoji drveni dovratnik. Bila je to utvrda koja je podignuta kao sustav obrane na sjevernom potezu spomenutog gorskog lanca tijekom XIV. st. u vrijeme osmanlijskih provala koja je za cilj imala čuvati ulaz u Požešku kotlinu.
Spahijski ili španski podrum kako se još naziva jedan je od najimpozantnijih objekata Pakraca, ali i njegove okolice. Sastoji se od dva krila odnosno građen je u ključ,pročelje prvog krila okrenuto je prema Strossmayerovoj ulici dok je njegovo drugo krilo usječeno u brdo i nalazi se ispod zgrade Hrvatskog doma.
Na istočnim obroncima gore Psunj, nedaleko naselja Čečevac i Šnjegavić nalaze se arheološki ostatci benediktinske opatije sv. Mihovila na Rudini, požeškog Monte Cassina. To je vrlo pitoresktni, lako dostupan predio na kojemu još i danas pastiri čuvaju svoja stada.
Na južnim obroncima Papuka, iznad naselja Kaptol, nalazi se istoimeni arheološki lokalitet. Tijekom starijeg željeznog doba (800.-400. god. pr. Kr.) zajednica koja je obitavala na tom prostoru svoje je istaknute pokojnike pokapala pod velikim zemljanim humcima – tumulima. Na položaju Kaptol-Gradca nalazilo se utvrđeno naselje kome su pripadala dva groblja: nekropola Kaptol-Gradca i nekropola Kaptol-Čemernica.
Na cesti između Pleternice i Požege nalazi se selo Kuzmica. Uz baroknu crkvu koja dominira ovim selom nalazi se stara zgrada koju nazivamo kurijom Kušević. Pripadala je nekadašnjoj gospoštiji Blacko, kojoj su vlasnici bili obitelj Ohmučević-Grgurić, podrijetlom iz Dubrovnika, a zatim ju je 1767. kupio bilježnik Požeške županije Ljudevit pl. Hranilović. Ova gospoštija ostaje u njegovoj obitelji do sredine 19. stoljeća kada ju kupuje Svetozar pl. Kušević, a 1945. godine ovaj posjed je prisvojila država.
Na strmom brežuljku, na sjevernim izdancima Psunja, a južno od ceste Pakrac–Požega, blizu sela Dragović nalazi se Čaklovačka gradina. Grad je u srednjem vijeku imao važan strateški položaj jer je kraj njega prolazio put od Kamengrada i Požege u smjeru Pakraca. Tvrđava je podignuta u 13. stoljeću na posjedu Sv. Ivana Jeruzalemskog. Spominje se u 15. stoljeću pod imenom Csaktornya, a u kasnijim dokumentima i pod imenom Čakovec, da se na kraju udomaćio naziv – Čaklovac.
Južno od sela Viškovaca, među šumama Požeške gore, nalazi se utvrda koju nazivamo Viškovački grad. Do ove impozantne ruševine dolazi se šumskim putevima iz smjera sela Viškovaca, Blacka ili Vesele.
