Gradski muzej Požega – tako dobra navika

U vremenu kojim dominira pozornost koja se broji u sekundama, a zadržavanje pozornosti u trajanju od, primjerice, 12 sekundi smatra se uspjehom, žive, rastu i prilagođavaju se tom i takvom vremenu mjesta čija se priča mjeri u tisućama godina, a njihov vlastiti život u desetljećima. Što su nam to ponudili da našu pozornost zadržavaju satima, danima, ali i mnogo dulje – u sjećanjima? Idemo po doživljaje kulturne baštine u Gradski muzej Požega!

Stoljeće dug život, a vrijedna obljetnica slavi se upravo 2024. godine, Gradski muzej Požega obilježava, a i dostojno proslavlja, otvorenjem obnovljenih prostora kao i novog stalnog postava. Uslijed potresa 1995. godine zgrada Muzeja, trgovačka kuća Krauss u središtu zaista posebno lijepe Požege, kao i tadašnji stalni postav, pretrpjeli su značajna oštećenja. Vrijedna obnova, uređenje novih prostora Gradskog muzeja Požega, ali i novog stalnog postava, realizirana je projektom „Požeške bolte“ financiranog sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj, Operativni program konkurentnost i kohezija.

Osim obnove vrijedne arhitekture i kulturno-povijesne baštine, projektom je kreiran novi, suvremen, interaktivan, sadržajan i dinamičan stalni muzejski postav. Vrijednu baštinu Požege i Požeštine u novu muzeološku koncepciju uobličili su svi kustosi Gradskog muzeja Požega prema idejnom rješenju Antonia Karače.

Što je značajno novo u novom konceptu stalnog postava Gradskog muzeja Požega kao i pristupu prezentaciji iznimnih materijalnih i nematerijalnih vrednota Zlatne doline i Požege? Osjećajući kulturnu, društvenu i turističku dinamiku vremena, muzejski djelatnici kreirali su kronološku kružnu šetnju tragovima vremena ističući u interpretaciji ključne povijesne trenutke i osobe čiji je život ostavio trag sve do naših života. Povijest je učiteljica života, a što, tko i kako nas tomu uči, može se naučiti u Gradskom muzeju Požega. Vrijeme koje je prošlo i ljudi kojih više nema ostavili su tragove po kojima hodamo i danas, a toga najčešće nismo ni svjesni. Svijest o stazi iza nas jača onu pred nama, pa je vrijednost znanja i poruke koju nam pružaju muzeji značajnija od prolaska kroz zaključane vitrine.

U šetnji Gradskim muzejom Požega saznat ćete zašto su obronci Papuka prije 28 stoljeća bili moćno središte tadašnjeg vremena, mjesto divljenja i čežnje kao što su primjerice danas u našim mislima Rim ili Pariz. A jeste li se ikada zadivili Papuku? Dopustili da vas šarmira Požega? Do divljenja i nije tako dug put. Jedan od najduljih puteva jest onaj duhovni. Trnovit i spor, o putu duhovnosti Zlatne doline svjedoči najstarija krunica na tlu Hrvatske. Benediktinska opatija Rudine ujedno je i nalazište svjetski poznatih rudinskih glava. Svjetski poznate, a zašto ne bi bile i „hrvatski poznate“, među nama, posjetiteljima, istraživačima i zaljubljenicima zemlje pune života?

U jednom od najtežih i najmračnijih razdoblja ovih prostora, u onome osmanskome, Požega je bila središte Slavonije. Požega je i grad u kojem su osnovane prva gimnazija i akademija u Slavoniji. Vidite, nije zlato Zlatne doline samo u poljima i vinogradima, Slavonija je i zlato znanja. Volite li kemiju? Ako volite, pa čak i ako ne volite, ona vas svakako u školovanju čeka, a put vašem znanju iz kemije otvorio je pisac prvog udžbenika iz kemije u Hrvatskoj, Požežanin, jasno vam je. Ono što još ne znate jest to da je autor udžbenika ujedno i prvi školovani farmaceut.

U ne baš tako davno vrijeme, školovanje nije bilo dostupno svima, ali instinkt, pa čak i nagon za znanjem otvarao je put i skromnije obrazovanim ljudima. Takav čovjek bio je i seljak Ivo Čakalić. Sa završena četiri razreda osnovne škole, Ivo je za sobom ostavio vrijedne zapise koji ga svrstavaju u hrvatske etnografe, a svoje osjećaje pretakao je u pučku umjetnost.

A, želite li uživati u vrhunskim umjetničkim djelima tada će vas zasigurno zadiviti jedina freska Miroslava Kraljevića, ali i druga njegova djela kao i djela ostalih požeških akademskih slikara Poše, Jande i Peića. I za kraj, u najstarijem požeškom podrumu, ujedno i muzejskom podrumu možete doživjeti jedinstveni običaj u svijetu – Grgurevo, ujedno i zaštićeno nematerijalno dobro.

Dobriša Cesarić, taj mir svake duše, crtač obrisa ljudskog srca, rođen je u Požegi u kojoj i danas možete pronaći njegovu rodnu kuću. Cesarić je u svakom srcu – doma, a njegov prvi dom upravo je Požega.

Moćno naselje, središte Slavonije, ishodište znanja, dom pjesnika, Požega je toliko toga u nama, no mi možda nedostajemo njoj. Stoga, otvorite vrata Gradskog muzeja Požega i dopustite si biti zadivljeni vrijednostima, znanjem, predanošću… Prošlošću koju živimo i danas jer ovaj muzej je tako dobra navika.

Izvor: Heritage Croatia