Jubilarni sajam Slavonski banovac u Pakracu

Slavonski banovac srebrni je novac koji se kovao u jednoj od najstarijih hrvatskih kovnica novca..., na prednjoj strani ima sliku kune, a na poleđini dvostruki križ s dvjema okrunjenim glavama – simbolom Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva kojemu je Pakrac sa Slavonijom tada i pripadao...

U Pakracu se tradicionalno drugog listopadskog vikenda organizira obilježavanje slavonskog banovca, koje će se ove godine održati jubilarni, petnaesti put. Sajam Slavonski banovac zapravo je manifestacija koja vrjednuje ovu vrstu povijesnog novca koji se izrađivao u jednoj od prvih kovnica novca u Hrvatskoj.

Jeste li znali odakle potječe hrvatska kuna? Naziv je dobila po kuninoj koži, to jest krznu, koja je bila platežno sredstvo u srednjovjekovnoj Slavoniji. Neobičan izbor naplate, zar ne? Međutim, ona se većinom koristila za izolaciju, u nedostatku modernijih rješenja, bila je neosporan pojam za kvalitetu. Toliki je bio njezin značaj da je ugrađena u grb Slavonije, koji se danas nalazi sasvim desno na službenom grbu Republike Hrvatske. Na grbu vidimo kunu koja trči između dviju rijeka, Drave i Save, koje su višestoljetna granica Slavonije sa susjednom Mađarskom, na sjeveru, te Bosnom i Hercegovinom, na jugu. Platežno sredstvo kunina koža tako postaje simbol Slavonije, a odlazi u povijest nakon otvaranja, ako ne prve, a onda jedne od prvih kovnica novca u Hrvatskoj – kovnice novca u Pakracu. Ovdje se kovao slavonski banovac, srebrni novac koji na svojoj prednjoj strani simbolično ostavlja sliku kune, dok je na poleđini dvostruki križ s dvjema okrunjenima glavama – simbolom Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva kojemu je Pakrac sa Slavonijom tada i pripadao. Hrvatsko-Ugarski kralj Bela IV. spominje kovnicu novca u Pakracu u pisanom dokumentu iz 1256. godine. Zbog svoje kvalitete slavonski banovac prelazi preko granica spomenutih rijeka te se i okolni narodi njime služe, Rumunji, Slovenci, jer papirnati novac u to doba još nije bio u optjecaju. Svjedok je to i razvitka trgovine i ekonomije koja se preko Pakraca prelijevala na okolna područja.

Godine 1771. Pakrac dobiva Kraljevsku povlasticu Marije Terezije o održavanju četiri sajma godišnje. Na sajmene dane dolaze trgovci iz drugih mjesta, domaći obrtnici izlažu svoje proizvode, a kraljeva ih povlastica tih dana oslobađa od plaćanja poreza. Zbog toga je broj sajmenih dana bio ograničen, a njihova popularnost velika jer su trgovci i obrtnici puno prodavali, a kupci mogli kupiti više zbog povoljnih cijena. Tako Povlastica o sajmenim danima djeluje poticajno na daljnji razvoj trgovine i porast gradskog stanovništva Pakraca, te općenito gospodarstva ovog područja.

Ovogodišnji 15. sajam Slavonski banovac nudi povijesne atrakcije inspirirane srednjovjekovnom kovnicom uz popratnu bogatu ponudu u trajanju od dva dana. Što je sve u ta dva dana pripremila Turistička zajednica grada Pakraca? Krenimo redom:

Gradom će najprije proći povorka gradskih povijesnih postrojbi kako bi nas uvela u priču o jednom davnom vremenu kojim će grad odisati tijekom manifestacije. Posjetitelji će moći u kovnici novca izraditi svoj primjerak srednjovjekovnog banovca, naučiti na koji način su ga kovači izrađivali i ponijeti ga kao suvenir Zlatne Slavonije. Za djecu su pripremljene dječje igre iz tog vremena te će se igrajući, sigurni smo u to, naučiti stare zanate i provesti dan bez gledanja u ekrane! Na kraju dana vrhunac igre: bitka za kovnicu novca, prikazat će realističnu srednjovjekovnu borbu, vojsku i kostimografiju. Da posjetitelji ne bi ostali gladni, pobrinut će se Povijesno društvo Pakrac-Lipik u krčmi „Veprova glava“ koje priprema jela po srednjovjekovnoj domaćoj recepturi. Gastro-show u završnici donosi i natjecanje u kuhanju graha – tradicionalni 9. Grahfest, kojeg i ove godine organizira Udruženje obrtnika Pakraca i Lipika. Stručni žiri odabrat će najbolje i nagraditi ih vrijednim nagradama. Ostali izlagači predstavit će se raznolikim proizvodima, a na vama je da istražite što se sve na sajmu nudi… Sajam je međunarodnog karaktera jer će na njemu sudjelovati i nacionalne manjine: Talijani, Mađari, Srbi, Česi i Slovaci upotpunjujući svojom prisutnošću ove dane.

Nakon što ste izradili svoj banovac, isprobali nešto od delicija, kupili proizvode sa sajma (doduše u drugoj valuti, u eurima), preporučujemo posjet Muzeju vojne i ratne povijesti i Muzeju grada Pakraca koji na dan Sajma u subotu 12.10. nude besplatan ulaz. Od zanimljivosti koje vas tamo čekaju navodimo samo neke: ratna vozila, zastavu predsjednika Tuđmana, zastavu s Kninske tvrđave, mnogobrojna odličja i oružja, zbirku u čast ratnom izvjestitelju Goranu Ledereru... Ljubitelji povijesti, izvolite!

I šećer na kraju: ova je manifestacija središnji trg preuredila i prilagodila djeci, te će se tamo nalaziti knjižnica za otvorenom, muzej, radionice, luna-park, s namjerom da i djeci približi ovo lijepo kulturno i turističko zbivanje, a da roditeljima s više djece omogući malo slobode. Za mlade i one koji se tako osjećaju: petak započinje koncertom Maje Šuput a subota završava uz grupu Magazin.

Priča o sajmu Slavonski banovac priča je o vještom spoju povijesnog i suvremenog, domaćeg i svjetskog, koja vas poziva da uz program za sve uzraste jedan vikend ove jeseni provedete u Zlatnoj i bogatoj nam Slavoniji, u gradu zanimljive povijesti koji ima što ponuditi svojim gostima, u Pakracu. Jesen zasigurno u svojim bojama nije nigdje ljepša i raznolikija nego u zlatnoj dolini, a uz spomenuti program pred vama je mnoštvo dojmova. Dođite po njih!

Izvor: Heritage Croatia