Kaptol kod Požege – Putevima ratnika u Zlatnoj Slavoniji

Mnoga bogatstva Slavonije, pa tako i ona u Požeško-slavonskoj županiji, još uvijek su skrivena, nedovoljno istražena ili pak nedovoljno poznata, a osobito ona arheološka prekrivena tisućljetnim naslagama. No postoje ovdje i otkrivena nalazišta koja se već neko vrijeme istražuju…

Jedno od takvih mjesta je ono u Općini Kaptol smještenoj u samom srcu Slavonije na južnim obroncima Papuka. Blagodati toga kraja, poznatog kao Zlatna dolina, prepoznali su još ljudi pretpovijesnog doba što je dokazano višedesetljetnim istraživanjima arheologa dr. sc. Hrvoja Potrebice. Prema pronađenim arheološkim nalazima tamo su u VII. st. prije Krista, dakle u vrijeme starijeg željeznoga doba, obitavali pripadnici takozvane halštatske kulture (nazvane prema nalazištu Hallstatt pokraj Salzburga u Austriji).

Tada je to područje bilo jedno od važnijih europskih kulturnih i gospodarskih raskrižja na razmeđu srednje Europe, Sredozemlja i stepskih prostora na Istoku. Takav je položaj ondašnjim vladarima (kneževima) omogućio bogaćenje što potvrđuju dragocjeni predmeti pronađeni u nadgrobnim humcima (tumuli) u kojima su pripadnici te kulture pokapali istaknute članove zajednice. Riječ je o svojevrsnoj ratničkoj eliti koja je ponad sadašnjeg Kaptola izgradila utvrđeno visinsko naselje poprilično složenih struktura. A na jednom od dva tamošnja groblja (nekropole) monumentalne arhitekture pronađen je najbogatiji grob željeznog doba u Hrvatskoj, a ujedno i jedini dvostruki kneževski grob iz toga pretpovijesnog razdoblja na području Europe! Zanimljivo, Kaptol je i najsjeverniji lokalitet uopće na kojemu su pronađene karakteristične grčke kacige. One, kao i drugi pokretni nalazi s toga nalazišta govore u prilog vrlo razgranatoj komunikacijskoj mreži Kaptola s ostalim europskim centrima toga doba kao i o iznimnom bogatstvu te gospodarskoj moći kaptolskih kneževa.

Na tragu tako bogatih nalaza osmišljena je Edukativno-turistička staza „Putevima ratnika“ koja kreće iz današnjeg naselja Kaptol i slijedeći pretpovijesni put prati tok potoka Bistre, prolazi zatim uz nekropolu koja se nalazi na nešto nižem položaju, a potom se uzdiže prema utvrđenom naselju i obilazeći ga nastavlja do druge nekropole te se naposljetku kružno vraća na početnu točku. Uzduž staze postavljeno je jedanaest edukativno-informativnih tabli koje posjetitelje upoznaju s pojedinim ključnim točkama lokaliteta istodobno im približujući različite aspekte života željeznodobnog Kaptola.

Staza se uz prethodno dogovoreno stručno vodstvo može posjetiti tijekom cijele godine, ali tijekom festivala oživljene povijesti „Halštatski dani“ koji se održavaju treći vikend u mjesecu lipnju, to će biti poseban doživljaj. Posjetiteljima se tada nude različite izložbe i radionice nadahnute svakodnevnim životom ljudi željeznoga doba, a jednako tako mogu kušati halštatsku hranu i degustirati proizvode lokalnih proizvođača koji svoje brendove vezuju uz taj arheološki lokalitet.

Na kraju, vrijedi spomenuti kako je na temelju dugogodišnjeg rada na istraživanju, ali i na popularizaciji i interpretaciji željeznodobne baštine, kako na ovom lokalitetu, tako i na nizu lokaliteta u Europi, dobiven certifikat Vijeća Europe za europsku kulturnu rutu kojom upravlja Udruga "Staza željeznog doba Podunavlja". Time je kaptolska poučna staza postala dio staze „Željeznog doba Podunavlja“, jedne od 14 kulturnih ruta Vijeća Europe koje prolaze Hrvatskom i za sada jedine sa sjedištem u našoj zemlji.

Zbog svega toga Kaptol je u novije vrijeme prerastao u jedno od najvažnijih arheoloških nalazišta starijeg željeznog doba u Hrvatskoj, pa i u Europi. Prepoznajući njegove svekolike potencijale Turistička zajednice Požeško-slavonske županije odlučila ga je uvrstiti među atrakcije Zlatne Slavonije s ciljem predstavljanja rezultata arheoloških istraživanja široj javnosti te kao poziv na posjet ovom arheološkom blagu.

Izvor: Heritage Croatia