Kuća Panonskog mora – portal u prošlost „slavonskog arhipelaga“

Posjetiteljsko-edukacijski centar Parka prirode Papuk, nazvan „Kuća Panonskog mora“, nalazi se u naselju Velika i jedna je u nizu atrakcija Zlatne Slavonije...

Popeti se na vrh današnjeg Papuka i pokušati zamisliti da se nalazite na vrhu otoka s kojega se vide drugi otoci „slavonskog arhipelaga“, poput Krndije i Psunja, zahtijeva popriličnu dozu mašte. Možda bi pomoglo da se spusti neka niska naoblaka ili magla iz koje bi spomenute gore izvirivale kao iz nekog pamučnog mora. No od prosinca 2019. mašta je dobila pouzdanog saveznika koji otvara svojevrsni portal u prošlost, u doba od prije 16 milijuna godina sve do današnjih dana.

Riječ je o posjetiteljsko-edukacijskom centru Parka prirode Papuk nazvanom „Kuća Panonskog mora“, koji je osmišljen, financiran i uređen u sklopu projekta “Geopriče UNESCO geoparka”. Centar se nalazi u naselju Velika smještenom na južnim obroncima Papuka nasuprot grada Požege u Požeško-slavonskoj županiji. Kada bi centar doista mogao služiti kao portal u davnu prošlost, posjetiteljima bi na ulazu trebalo ponuditi ronilačku opremu, jer bi se odjednom našli na dnu Panonskog mora, okruženi njegovim divnim, ali i pomalo zastrašujućim stanovnicima, kao što su goleme dvadesetometarske izumrle morske psine megalodoni, kitovi, dupini te druge veće i manje ribe, kao što je, primjerice, riba zvana kirurg, a po dnu bi ronili među koraljima, morskim ježincima, spužvama, puževima, školjkama i morskim algama. Da je to bilo tako, zna se po fosilnim ostacima pronađenima na Papuku, a izloženima u „Kući Panonskog mora“ u kojoj se zahvaljujući najsuvremenijoj tehnologiji može saznati kakav je život bio na tom prostoru nekada i što je od njega ostalo danas.

Obilazak centra zamišljen je tako da najprije prikaže početke života na našem planetu, i to upravo uz pomoć fosila, počevši od toga kako su sačuvani do naših dana i što nam mogu kazati o okolišu neživog i živog svijeta nekadašnjeg Panonskog mora. Prezentacija završava na interaktivnom podu dvorane simulacijom igre u pijesku na obali toga drevnoga mora.

Obilazak kroz povijesna razdoblja nastavlja se u izložbeno-edukativnoj dvorani, i to uz pomoć fosilnih ostataka i deset interaktivnih ekrana smještenih na četiri zida koji donose zanimljive podatke i činjenice o četirima zasebnim, a opet međusobno povezanim temama: podmorju, obali, kopnu u miocenu i Papuku danas. Osim o već spomenutim bićima podmorja, posjetitelj može saznati i o morskim medvjedicama koje su se sunčale na obali mora. Osim toga, fosilni ostaci upućuju na to da su obalama otoka onodobnog „slavonskog arhipelaga“ tumarali miocenski nosorozi i praslonovi. A iz otkrivenih naslaga sedimenata potvrđeno je i postojanje riječne delte koja je utjecala u Panonsko more na području današnjeg sela Vrhovci i bila bogata životom, jer su u sedimentima pronađeni ostaci riba, slatkovodnih školjaka te lišća biljaka iz tog davnog vremena.

Četvrti zid, koji kazuje o Papuku danas, također donosi brojne zanimljive priče među kojima se posebno izdvaja ona o vrijednom botaničkom području Turjaka, ali i ona o ivanjskom rovašu, najmanjem gušteru u Hrvatskoj, koji obitava na toplim, južnim grebenima iznad Velike.

Budući da je riječ o edukativnom centru koji za ciljanu skupinu ima ponajprije školsku djecu, za koju se organiziraju posebni edukativni sadržaji, prilikom osmišljavanja prostora promišljalo se i o potrebi boravka na otvorenom pa je uređena i svojevrsna vanjska igraonica-učionica. Ona je, dakle, istodobno namijenjena i igranju i učenju, jer se znanje stečeno u zatvorenom prostoru može provjeriti kroz kreativno izveden labirint s da/ne pitalicama. Na edukativnim pločama ponuđena su i objašnjenja, a postavljene su također spirala vremena i meteo-karta, ali i zanimljive skulpture poput miocenskog nosoroga i morskog psa uz koje se djeca, ali i stariji posjetitelji, rado fotografiraju. Svakako valja spomenuti i to da nakon edukativnog dijela djeca mogu uživati na dječjem igralištu te se odmoriti i okrijepiti na odmorištu sa stolovima i klupama.

Naposljetku, iako na službenim mrežnim stranicama Kuće Panonskom mora piše „sve prezentacije i edukacije prilagođene su razumijevanju različitim dobnim skupinama prvenstveno školske populacije“, zasigurno i zainteresirani odrasli posjetitelji mogu saznati različite nepoznate stvari iz prošlosti Papuka. Stoga će i obiteljski obilazak centra bez sumnje biti podjednako zanimljiv svim članovima obitelji omogućavajući im da makar virtualno zarone u dubine nekadašnjeg Panonskog mora i zajedno dožive uzbudljivo i dugo pamtljivo iskustvo – još jednu atrakciju Zlatne Slavonije.

Izvor: Heritage Croatia