Završena prva faza izgradnje nove ergele u Lipiku koja će postati jedna od najmodernijih u Europi

Državna ergela u Lipiku doprinosi očuvanju tradicije i običaja, ali i turističkoj ponudi Požeško-slavonske županije. Posjetiteljima se pruža cjelokupni užitak druženja s konjima, vožnje fijakerom kroz grad Lipik te rekreativno jahanje predivnom i očuvanom prirodom ovog kraja.

Duga i uspješna povijest lipičke ergele započinje 1843. godine kada ju je osnovao grof Izidor pl. Janković, a status državne ergele dobiva 1938. godine kada se Kraljevska državna ergela Stančić seli u Lipik. Početkom Domovinskoga rata i agresije na Hrvatsku ergela je sustavno uništavana, staja je spaljena, a dio konja je poubijan. Ostatak konja je u studenom 1991. godine otuđen te prevezen u Republiku Srbiju. Nakon mnogobrojnih pregovora 13. listopada 2007. godine, konji koji su preživjeli ovo stradanje napokon se vraćaju u Lipik. No to nije bio kraj priče, jer vraćeni konji su proteklih 17 godina bili u unajmljenim štalama u vlasništvu Poljoprivrede Lipik d.o.o.

No prije samo nekoliko dana, 21. listopada 2024. svečano je otvorena nova ergela. Izgradnja I. faze nove ergele u Lipiku i smještaj konja u vlastite štale nakon 17 godina od povratka znatno će olakšati rad na provođenju i unapređenju uzgoja te očuvanju lipicanske pasmine konja. Prva faza izgradnje na lokaciji Jezera Raminac obuhvatila je izgradnju tri staje za smještaj konja te gnojnicu i prateću infrastrukturu odnosno prilaznu cestu, vodovod, kanalizaciju i električnu mrežu. Ukupna vrijednost investicije iznosila je 2 milijuna i 300 tisuća eura.

Planira se sljedeće godine nastavak izgradnje ergele Lipik. Faza II. obuhvatit će dodatne tri staje za konje i prostorije za radnike, skladišta za opremu i hranu te glavno i pomoćno jahalište. U trećoj fazi ergele Lipik planira se ulazna zgrada s turističkim sadržajima - info centar, naplata ulaznica, kafić, muzejski prostor, predavaonica, ured uprave, zatim karantenski objekt s gnojnicom te uređenje prometnica, parkirališta i krajobraza. Ukupna vrijednost II. i III. faze ergele Lipik iznosi 11 milijuna eura. Nakon završetka II. i III. faze Državna ergela Đakovo i Lipik imat će jednu od najljepših ergela u Europi sa svim potrebnim sadržajima za provođenje obuke konja, sportskih aktivnosti i turističke djelatnosti.

Važnost državnih ergela

Od 4. kolovoza 2010. godine Uredbom Vlade Republike Hrvatske određeno je spajanje Hrvatskog centra za konjogojstvo – Državna ergela Lipik s Državnom ergelom lipicanaca iz Đakova. Spajanjem je nastala nova ustanova Hrvatski centar za konjogojstvo – Državne ergele Đakovo i Lipik. DEĐL predstavlja nacionalni genetski nukleus i genetsku rezervu lipicanskih konja sa značajnim utjecajem i na svjetskoj razini. Bilo kakva ugroza populacije daje ergeli dodatno značenje i prioritet u nacionalnim i međunarodnim akcijskim planovima očuvanja. Povezanost DEĐL s lipicanskim uzgojem privatnih uzgajivača očituje se u smislu širenja rasplodnog materijala i daje dodatnu vrijednost u očuvanju genetskog potencijala lipicanske pasmine u Republici Hrvatskoj te doprinosi očuvanju tradicije i običaja. Time je DEĐL u osnovi nositelj unaprjeđenja, ali i očuvanja lipicanskog uzgoja kao zaštićene pasmine konja Republike Hrvatske.

Kroz povijest Državna ergela Đakovo i Lipik nositelj je značajnih kulturno-folklornih manifestacija Slavonije i Baranje u kojima je neizostavan čimbenik lipicanski konj te je time neupitan doprinos ergele u očuvanju tradicije i običaja, ali i razvoju turizma na istom prostoru. Ergela ima izravan utjecaj u očuvanju nematerijalne kulturne baštine Republike Hrvatske, ali i neizravan, jer se na djelovanje ergele veže rad brojnih kulturno-folklornih-tradicijskih organizacija i konjogojskih udruga lipicanske pasmine.

Na sjednici UNESCO-vog Međuvladinog odbora za nematerijalnu kulturnu baštinu održanoj u prosincu 2022. godine, "Tradicije uzgoja lipicanaca (Lipizzan horse breeding traditions)" upisane su u nematerijalnu kulturnu baštinu čovječanstva. Lipicanski uzgoj u Hrvatskoj i Državna ergela Đakovo i Lipik uvršteni su u Međunarodno udruženje lipicanaca (LIF), koja je krovna organizacija za sve državne ergele lipicanaca i gotovo sve renomirane privatne uzgojne udruge u svijetu.