Crkva sv. Lovre

Srednjovjekovna crkva sv. Lovre u Požegi jedan je od najstarijih spomenika gotičke sakralne baštine koji je preživio stopedesetgodišnje vrijeme osmanlijske vladavine u Slavoniji (1537.-1689.). Glavna lađa sa svetištem izgrađena je koncem 13. i početkom 14. stoljeća. 

U vrijeme osmanlijske vlasti crkva je pretvorena u džamiju, da bi ubrzo nakon toga služila kao skladište za žito i tako dočekala vrijeme oslobođenja. Godine 1698. dolaze u Požegu isusovci, kojima car Leopold I. predaje crkvu sv. Lovre te će ona nakon osnutka gimnazije 1699. godine služiti kao đačka crkva. Nakon ukinuća Isusovaca i pavlina crkva je od 1786. prepuštena propadanju sve dok ju nije ponovno otkupio zagrebački biskup Aleksandar Alagović 1832. godine.

Osnutkom Požeške biskupije 1997. godine crkva sv. Lovre je ušla u sastav Biskupskog dvora. Godine 1998. papa Ivan Pavao II. potvrdio je sv. Lovru za zaštitnika Požeške biskupije i otada je crkva sv. Lovre postala nakon katedrale druga crkva po važnosti u Biskupiji. 

Prigodom posvete crkve 1998. godine u glavni je oltar ugrađena relikvija bl. Alojzija Stepinca kao drugog zaštitnika crkve i Biskupije, a u zvonik su podignuta četiri zvona. Osim redovitog nedjeljnog bogoslužja, u crkvi se redovito održavaju susreti biskupijskog značenja.

Rektor: mr. Ivan Popić