Crkva Rođenja Blažene Djevice Marije, Kutjevo

Od početka 12. stoljeća pa do 1232. godine, kada se spominje naselje Kutjevo, Hrvatska je bila u uniji s Ugarskom.

Ugarski kralj Andrija II. poslao je 1232. godine u Požešku kotlinu (Vallis honesta al. Honesta vallis de Posega), odnosno Kutjevo (Vallis honesta de Gotho) 12 redovnika cistercita da utemelje samostan-opatiju. Braća redovnici došli su iz mađarskog samostana Zircz.

Odmah po dolasku sagradili su samostan od tvrdog materijala i crkvu posvećenu Blaženoj Djevici Mariji (Abbatia beatissime Marie Vallis honesta de Gotho).

Sadašnja kutjevačka župna  crkva Rođenja Blažene Djevice Marije barokna je građevina, koju su od 1721. do 1735. godine izgradili požeški isusovci u sklopu svoje kutjevačke Rezidencije, koja je građena istovremeno kada i crkva.

Slika kutjevačke Gospe je dragocjena umjetnina jer predstavlja jedini preostali primjerak renesansne uljane slike na platnu očuvane u Slavoniji.