Priča o bećarcu - u vrijeme kada je nastao bio je prava avangarda

Među 18 zaštićenih svjetskih nematerijalnih dobara iz Hrvatske na UNESCO-voj listi od 2011. je i bećarac. Tako se, primjerice, uz čipkarstvo, dvoglasje tijesnih intervala Istre i Kvarnera, Festu sv. Vlaha, Sinjsku alku, nijemo kolo s područja Dalmatinske zagore, klapsko pjevanje, međimursku popevku, tradiciju uzgoja lipicanaca…, među svjetskim blagom našao i ovaj tradicionalni vokalno-instrumentalni napjev s područja Slavonije, Baranje i Srijema, koji je u vrijeme kad je nastao bio ispred svog vremena.

Tome nisu razlog samo provokativni i satirični stihovi ponekad i lascivnog sadržaja, nego i činjenica da su ga ravnopravno s muškarcima pjevale i žene, jer puna forma bećarca je upravo u natpjevavanju, svojevrsnom natjecanju između svih dobnih skupina muškaraca i žena.

Zamislite situaciju tamo negdje sredinom 19. stoljeća u Slavoniji kad muškarci i žene zapjevaju takve stihove i vesele se uz pratnju narodnih instrumenata?

Bećarac izvorno živi u usmenoj predaji kroz natpjevavanje, prenosi se s koljena na koljeno, a nerijetko se njegovi deseterački stihovi smišljaju tijekom pjevanja kako bi bio što prilagođeniji onima kojima je upućen.

Koliko je bećarac utkan u život ovog kraja, svjedoči i podatak da je moderni glavni gradski trg u Pleternici dobio ime po ovom živahnom narodnom napjevu.

Na njemu je početkom godine otvoren i atraktivan Interpretacijski centar Muzej bećarca u kojem ćete se dobro zabaviti, jer od nastanka pa do današnjih dana bećarac nije prestajao zabavljati i nasmijavati ljude, pjevati o životu i običajima.

U ovom multimedijalnom muzeju razgledat ćete uistinu impresivan postav sa stotinama povijesnih ilustracija, fotografija, muzejskih predmeta i, naravno, stihova - pa i onih samo za starije od 16 godina – ali i svjedočiti jedinstvenom dvoboju bećara Pave i poznatog slavonskog repera Kandžije; komunicirati s robotom – bećarušom… Nasmijat će vas čak 400 bećaraca prevedenih na engleski jezik. Tako će primjerice stih „Rastepo sam ćaćino imanje, ubilo ga moje studiranje” na engleskom zvučati “My father had to sell his property, to pay for me to finish university”. 

U ponudi Muzeja, osim sjajnog postava, zanimljive su edukacije i radionice, a zahvaljujući modernom dizajnu i toploj slavonskoj atmosferi idealan je izbor za prezentacije i konferencije.

Muzej bećarca otvoren je početkom godine kao dio jedinstvenog projekta Požeško-slavonske županije Svijet graševine koji koristi vinski identitet i kulturnu baštinu u brendiranju cijele regije. Projekt je zamišljen kao podrška vinarima i turističkom sektoru županije, a uz pleternički muzej, obuhvaća izgradnju i opremanju Spahijskog podruma u Pakracu te aktivnosti usmjerene na brendiranje i promociju Svijeta graševine. Njegova ukupna vrijednost iznosi 8.729.448,52 eura, a prepoznala ga je i Europska unija te ga sufinancirala sa 7.364.375,34 eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.