Velika

Dolazak franjevaca u Veliku spominje se negdje oko 1576. g. Franjevci su ovdje imali svoj samostan i crkvu Sv. Augustina. Velika se u 17. stoljeću spominje kao značajno kršćansko, crkveno i prosvjetno središte Slavonije, jer ima samostansku školu, novicijat i sjemenište. Današnja crkva Sv. Augustina je gotička crkva presječena baroknim lukom, sa zvonikom visine 41 m koji ima puškarnice. Zbog povijesnog značaja same župne crkve, te velike kulturne potrebe samog mjesta, mnogih turista i samih vikendaša 1974. god. osnovan je i otvoren u prostoru crkve odjel Dijecezanskog muzeja zagrebačke nadbiskupije s vrijednim izlošcima crkvenih i drugih vrijednih predmeta vezanih za rad i život vjernika ovog kraja. Gotsko-barokna crkva Sv. Augustina i stari grad osvjetljeni su noću što svakako doprinosi prirodnoj ljepoti ovog kraja ljepoti ugođaja ali nadasve doprinosi isticanju vrijednosti kulturno-povijesne baštine Velike.

Velika danas ima status općine a broji 5.605 stanovnika.

Velika je bila, a i danas je bogato kulturno središte koje njeguje folklorsku baštinu, slavonske običaje i posebnu veličku narodnu nošnju.